Šta je opravdano, a šta nije kada se pozove hitna pomoć?

JAVNI OGLAS za prikupljanje ponuda za prodaju rashodovane opreme

Služba hitne medicinske pomoći (SHMP) organizira se s ciljem hitnog medicinskog zbrinjavanja osoba kojima je zbog bolesti, stradanja ili ozljede neposredno ugrožen život, pojedini organi ili dijelovi tijela,odnosno osoba koje bi u kratkom vremenu moglepostati životno ugrožene, a sve u svrhu maksimalnog skraćenja vremena od nastanka hitnog stanja do početka postupka završnog liječenja

Naši podaci govore da SHMP u više od polovine slučajeva interveniše zbog stanja koja nisu hitna i da je preopterećena nepotrebnim pozivima. Opterećenje službe„nehitnim“ pacijentima potencijalno dovodi u opasnost pružanje hitne pomoći osobama kojima je zaista ugrožen život ili im je teško narušeno zdravlje jer se može dogoditi da ti pacijenti u ključnom trenutku ostanu bez pomoći ili je dobiju sa zakašnjenjem. S druge strane, nepotrebni pozivi na broj 124 zauzimaju telefonsku liniju i onemogućavaju pozive onima čiji je život ugrožen.

Kada pozvati 124?

 

HMP  na broj 124 treba pozvati u situacijama kada je nekome direktno  ugrožen život ili mu je teško narušeno zdravlje, dakle u slučaju ozljeda i bolesti/stanja koja ugrožavaju život ili koja mogu ugroziti život ako se hitno ne započne liječenje.

Kad pozove broj124, pozivatelj stupa u kontakt s medicinskim radnikom (tehničar,ljekar). Po standardnom protokolu vodi se  razgovor sa ciljnim  pitanjima te na temelju dobivenih informacija određuje se stepen  prioriteta te način i vrsta odgovora hitne medicinske službe.Medicinski radnik takođe daje telefonske upute pozivatelju kako pomoći unesrećenoj osobi do dolaska tima SHMP, a postoji li potreba daju i telefonske upute za pružanje prve pomoći.

 

Ako građani nisu sigurni da li je riječ o hitnom stanju, trebaju pozvati svog ordinirajućeg ljekara koji najbolje poznaje istoriju bolesti svojih pacijenata. Izvan radnog vremena treba se obratiti  ljekaru u dežurnoj ambulanti u Domu zdravlja.

 

 

Koja su to hitna stanja?

 

  • naglo nastale poteškoće u disanju
  • gušenje stranim tijelom
  • zastoj rada srca i disanja
  • gubitak svijesti
  • iznenadna bol u grudnom košu
  • iznenadno ubrzanje/usporenje rada srca ili nepravilni otkucaji srca
  • grčevi (konvulzije)
  • otežan govor, slabost ili oduzetost dijela tijela, iskrivljenost lica
  • povrede nastale u saobraćajnim nesrećama i ostale iznenadno nastale povrede (padovi s visine, životinjski ugrizi, ubodi, prostrijeli…)
  • neuobičajeno krvarenje na bilo koji od prirodnih otvora tijela
  • udar električne struje ili groma
  • pothlađivanje, toplotni udar, opekotine, utapanje
  • trovanje lijekovima / narkoticima / hemikalijama
  • alergijske reakcije
  • iznenadna i neuobičajena bol (jaka glavobolja, jaka bol u grudima,trbuhu,leđima…)
  • iznenadne promjene ponašanja koje dovode u opasnost bolesnika ili okolinu (psihoze, pokušaj samoubistva / ubistva…)

 

dr.Nerma Zjajo

                                                                   šef Službe HMP